U sezdesetim godinama kada su danske zene pocele biti sve prisutnije na radnom trzistu i sve vise Danaca imalo mogucnost da kupi vlastite kuce u koje su ulazili televizori, frizideri i zamrzivaci, a namjestaj trebao biti s potpisom masivno su se izbacivale stare stvari, Annette Hage iz Andersenovog grada Odense pocela je sakupljati sve sto vise nije bilo moderno i kako je sama govorila sakupljala “dansku istoriju, korijene, male svakodnevne stvari, koje mogu ispricati vise od ijedne istorijske knjige”, te u devedesetim otvorila privatni muzej.
Bolest ju je sprijecila u njenom nesvakidasnjem poslu, a nakon smrti njen posao i njene ideje nastavila je kcerka Cæcilije. Godinama su Danci podrzavali ovu ideju i donosili u muzej predmete koji su pripadali odredjenim desetljecima, a pored samog muzejskog prostora tu je i veliki prostor za odlaganje starih predmeta koji ne mogu dobiti mjesto u muzeju, ali su dragocjeni za dansku kinematografiju i koriste se kao kostimi i scenografija za mnoge poznate serije i filmove od cega se sam muzej finansira i zivi dalje.
Posebno je zanimljiva stalna postavka koja prikazuje kako su se mijenjale danske dnevne sobe kroz desetljeca, a posto su danasnje fotografije nastale u vrijeme uskrsnjih praznika sve dnevne sobe su dekorisane uskrsnjim ukrasima koji su pripadali odredjenom periodu.
1900 – 1920
U ovom periodu Danci se sele iz sela u gardove, svijece zamjenjuju petrolej – lampe, a zatim struja, pa telefon. U toku Prvog svjetskog rata Danci se drze po strani i neutralno, domovi oslikavaju kulturni i ekonomski status, zavjese su teske i tamne.
1920
Jazz muzika i Charleston su u modi, stanovi postaju zracniji i svijetliji, Coco Chanel pravi kratke haljine, paz frizura je u modi kao i jaka sminka i cigarete.
1930
Nezaposlenost i siromastvo je svakodnevnica mnogih Danaca, dolazak prvih sanitarija u stanove, prvi danski zvucni film, pojava jeftine umjetne svile.
1940
Rat stize u Dansku, nestasica je zivotnih namirnica i racionalizacija, stavljaju se zastori za zamracivanje prozora, Danci gaje zajednistvo i velicaju svoje nacionalne simbole kao protest prema okupaciji.
1950
Na ulicama se pojavljuju prvi motori, a sve vise Danaca kupuje auto, pojavljuju se novi materijali, medju kojima prva plastika, Lego kockice postaju izvozni proizvod, traktori se pojavljuju na njivama, tu su i prva charter putovanja u toplije krajeve, pojavljuju se tranzistori, namjestaj postaje laganiji, boje su jace, a u modi su farmerke.
1960
Nezaposlenost je jako niska, zene ulaze na radno trziste, kupuju se kuce, televizori, frizideri, zamrzivaci, zenska moda je inspirisana stilom Jacqueline Kennedy i Twiggi.
1970
Keramika, plakati na zidovima, farmerke su prihvacene u svim slojevima drustva, a moda je inspirisana folklorom.
1980
Kompjuteri ulaze u djecije sobe, vrijeme je CD-eova, u modi je aerobic, po kafeima se servira cappuccino, moda je sirokih ramena i naramenica u kosuljama i sakoima i Lacoste majica.
1990
Narandzasti zidovi, buffalo cipele, discman, disketa, veliki sivi kompjuteri, gameboy i Pokemon samo su neke od stvari koje su obiljezile devedesete.
U sklopu muzeja je i nostalgicno mjesto za osvjezenje, kao i mnostvo izlozenih predmeta koji svjedoce o proslom vremenu i danskoj istoriji.
Svidja mi se ideja o cuvanju svojih korena. Nazalost nasi su kratki jer nam je sve tudje lepse i draze.