Ovih dana danski srednjoskolci zavrsavaju skolu i protekli vikend bio je u njihovom znaku. Po tradiciji svaki razred maturanata zakupi po jedan kamion koji se okiti po njihovoj zelji cvijecem, balonima i transparentima. Isto tako napravi se plan voznje kojim se ovaj kamion od jutra do veceri krece od kuce do kuce svakog maturanta. Roditelji pripreme male zakuske, a u vrijeme vecere se kod nekog od njih pripremi i rostiljanje u basti ili slicno. Obicaj je i da roditelji pozovu prijatelje i rodbinu u vrijeme kada kamion treba doci, tako da to bude i porodicno slavlje. Maturanti nose na glavama kape koje se razlikuju u zavisnosti koju skolu su pohadjali.
{Pokloni za maturanticu}
Sto se tice hrane obicno se priprema nesto sto se moze pojesti s nogu, neki mali zalogaji i slicno. Posjeta je jako kratka petnaestak minuta do pola sata, jer se u toku dana mora stici dosta toga.
Vozac se mora brinuti za sigurnost, kamioni moraju imaju visoku ogradu i vidljiva upozorenja u slucaju nepaznje onih koji su popili koje pivo previse.
Vecina danskih mladih ljudi ima uz skolu posao u poslijepodnevnim casovima i vikendom i na taj nacin zaradjuju svoj dzeparac i sticu radne navike. Kada zavrse srednju skolu dosta ih se odluci da uzme jednu slobodnu godinu, tzv. sabat godinu koju neki od njih iskoriste da rade vise, a neki da putuju po svijetu i traze male poslove u zemljama u koje otputuju. Cesto se odluce da rade volonterski u raznim organizacijama i tako dobiju smjestaj i hranu. Na taj nacin sticu iskustva koja im pomazu u daljnjem zivotu. Nije neophodno da se fakultet upisuje neposredno nakon srednje skole.
Danski mladi ljudi od navrsene 18. godine pod uslovom da jos idu u skolu srednju ili vec studiraju primaju SU, mjesecnu “platu” tzv. studentsku potporu, bespovratnog tipa. Ako jos uvijek zive kod roditelja svota koju dobijaju je manja i razlicita je u zavisnosti kolika su primanja roditelja, a povecava se kada se djeca odsele od kuce. Tada im se dodaje i ekstra dodatak za placanje stanarine, naravno za normalni stambeni prostor. Dok dobijaju ovu bespovratnu stipendiju imaju ogranicenje koliko novca mogu zaraditi na svojim studentskim poslovima. Ako zaradjuju previse, moraju vratiti drzavi nazad dio stipendije. Skolovanje je besplatno, ali se u visim skolama placaju udzbenici. Za one kojima je ova bespovratna stipendija mala, drzava je omogucila i kredit-stipendije koje se moraju vratiti sa kamatama kada se dobije posao nakon fakulteta.
Nema puno zemalja u svijetu sa ovim nacinom potpore studentima, a ako se zeli studirati u inostranstvu moze se podnijeti zahtjev za nosenje svoje studentske potpore sa sobom. Sve ove povlastice se finansiraju visokim stopama poreza koje placaju svi koji rade u Danskoj i visokim porezima na hranu i sve ostalo.
Interesantno i unikatno…Sretno maturantima!
Nasi su srednjoskolci zavrsili jos u maju a prije dvije tri nedjelje su zavrsili skolu i osnovci. Svidja mi se ovaj vid slavlja kod nas se proslava zavrsetka godine obicno svodi na okupljanja u skolskom dvoristu uz muziku i po koje picence a na kraju srednje i osnovne skole imaju i maturske proslave
Kad čitam tvoje postove nikad nemam utisak da su Danci hladni. A znam da si napisala da im to turisti zameraju. I neki moji prijtelji su bili nedavno i isto su prokomentarisali hladnocu….A uopšte ne bih rekla…
Meni su oni uber kul!
Čak i ovo sa maturantima, koje se kod nas svodi na napijanje, a verujem i da tamo bude slično, mi je simpa zbog tih kamiona i hrane:)
Svaka čast državi koja se trudi motiviše ljude na visoko obrazovanje i poštuje studente! Svaka čast!
Da li je tu neki tvoj maturant na slici? Mnogo lepa tradicija, baš onako veselo i školski. Koliki procenat dece ide na fakultet? Onoliko koliko se ulaže u mladost, je onoliko koliko će država dobiti za uzvrat. Svaka im čast. Znam da su porezi drakonski ali kad se ulaže na ovakav način onda saberi-oduzmi oni su na dobitku.
Hvala za tvoj komentar, Jelena 🙂 Ne, nisu moji, oni su vec davno bili maturanti. Ovo je bilo kod rodice momka moje kcerke. Sve se ovdje placa skupo i porezi na zaradu su ogromni, ali je drzava zato sredjena i sve funkcionise. Bez obzira sto je skolovanje besplatno i za studiranje primaju platu, ne idu svi na fakultet, a procenat ne znam tacno 🙂
Jako zanimljivo, hvala ti što si nam približila ovaj običaj, i kod nas maturanti slave zadnji dan škole, ali to ipak izgleda nešto drugačije nego u Danskoj.
Jako lijep način proslave završetna škole. Kad pogledam onu divnu hranu i pristojne maturante, sjetim se naših maturanata i te proslave su razlika nebo i zemlja.
Jako zanimljiv post Goco,kada ovo čitam djeluje mi sve kao sa druge planete,kod nas je sve potpuno drugačije,maturanti koji znaju pretjerati na ulicama u slavlju,a posebno su u Danskoj odlično osmišljene ove potpore studentima, sistem zaista brine za svakog pojedinca,to ja zovem potpuno socijalno uređenom državom.
Slicni su obicaji i u Svedskoj. Medjitim svedski maturanti pored kapa imaju i odjecu za taj dan. Djevojke imaju bijele haljine, a momci odijela. Vidim da su ovi tvoji vise lezerno obuceni i to je dobro, jer ovdje u Svedskoj je i ta odjeca dodatni trosak za roditelje. Pored toga idu i na matursku zabavu i tad imaju balske haljine i frakove.
U Svedskoj je studentska potpora jednaka i za one bogate, koji imaju ustedjevinu, i za siromasne, koji zive od socijalne pomoci. Jednaka je i za one koji zive kod roditelja ili sami u vlastitom stanu, medjutim se smanjuje ako zaradis preko odredjene kolicine u toj godini, sto opet pogadja one siromasnije, jer od same potpore se ne moze zivjeti, a ako sebi nadju posao moraju je vratiti ako previse zarade. Ovdje studenti koji studiraju u drugim mjestima i zive u studentskim stanovima vecinom dizu studentski kredit koji poslije uz kamate otplaciju citav zivot. Ponekad se i ne isplati studirati jer ovi koji zavrse fakultet dok plate kredit ostane im od plate isto para kao i onome ko radi sa srednjom skolom. Naravno to zavisi od toga sta su studirali ali u vecini slucajeva je tako.
Ali nije sve u novcu… ipak je vazno da postoji mogucnost finansiranja, za one koji zele studirati, a omladina iz nasih krajeva se cesce odlucije da nastavi studirati poslije gimnazije nego svedi.