Mladi u Danskoj i sabbat godina

Blizi se kraj skolske godine i ujedno dani kada se svecano proslavlja zavrsetak srednje skole o cemu je bilo ranije rijeci i na sta se mozete podsjetiti ovdje. Medjutim, to za mnoge od danskih srednjoskolaca ne znaci da ce pohitati da se upisu na fakultete, jer zapravo veliki broj njih je spreman na slobodnu ili takozvanu sabbat godinu koju ce provesti na nacin na koji zele prije nego se odluce na dalje skolovanje. Neki od njih ce raditi, neki putovati, neki raditi neke humanitarne poslove i slicno. Da bi drzali sabbat godinu, morali su se unaprijed pripremiti i ustedjeti novac od stipendije koju svi djaci dobijaju od napunjene 18. godine ili od sitnih poslova po mnogim radnim mjestima koje mogu obavljati i prije nego sto su punoljetni i zaraditi svoj dzeparac. Neki za sabbat godinu koriste novac koji su dobili za konfirmacionu proslavu, a za neke su roditelji ustedjeli djeciji dodatak koji svako dijete u Danskoj dobija do 18. godine bez obzira na primanja roditelja.

Drzanje sabbat godine je sve popularnije zadnjih godina, a mnoga istrazivanja su pokazala da je medju studentima koji su je drzali manji procenat onih koji jednog dana napuste fakultet. Ova slobodna godina ima u vecini slucajeva pozitivan efekat, ako se koristi na pravi nacin i sticu nova iskustva da li na nekom radnom mjestu ili putujuci po svijetu.

Najvisi procenat onih koji su drzali sabbat godinu bio je u 2008. godini kada  80 % zavrsenih srednjoskolaca nije izabralo da u prvom roku upise neko dalje obrazovanje.

Danski mladi ljudi od navrsene 18. godine pod uslovom da jos idu u skolu srednju ili vec studiraju primaju SU, mjesecnu “platu” tzv. studentsku potporu, bespovratnog tipa. Ako jos uvijek zive kod roditelja, svota koju dobijaju je manja i razlicita je u zavisnosti kolika su primanja roditelja, a povecava se kada se djeca odsele od kuce. Tada im se dodaje i ekstra dodatak za placanje stanarine, naravno za normalni stambeni prostor. Dok dobijaju ovu bespovratnu stipendiju imaju ogranicenje koliko novca mogu zaraditi na svojim studentskim poslovima. Ako zaradjuju previse, moraju vratiti drzavi nazad dio stipendije. Skolovanje je besplatno, ali se u visim skolama placaju udzbenici. Za one kojima je ova bespovratna stipendija mala, drzava je omogucila i kredit-stipendije koje se moraju vratiti sa kamatama kada se dobije posao nakon fakulteta.

Nema puno zemalja u svijetu sa ovim nacinom potpore studentima, a ako se zeli studirati u inostranstvu moze se podnijeti zahtjev za nosenje svoje studentske potpore sa sobom. Sve ove povlastice se finansiraju visokim stopama poreza koje placaju svi koji rade u Danskoj i visokim porezima na hranu i sve ostalo.