Na jugu Danske u blizini njemacke granice osnovane su 1655. godine prve kolonihave, a krajem 18. vijeka pocele su nicati u blizini industrijskih gradova sirom zemlje. Godine 1891. pojavile su se i prve U Kopenhagenu, a nakon toga bivalo ih je sve vise i vise.

Kolonihave su bile male parcele na kojima se mogla sagraditi kucica (kolonihavehus), a prva zamisao je bila da radnici koji su zivjeli u stanovima mogu uzgajati sami svoje povrce i voce, pa tako poboljsati svoj kucni budzet i kvalitet zivota. Zakup se placao jednom godisnje, zemlja je uvijek ostajala u vlasnistvu drzave, a sve sto se na njoj sagradilo moglo se prodati novom vlasniku koji je sam odlucivao hoce li kucicu zadrzati ili graditi novu. Neke parcele nisu ni imale kucicu nego samo ostavu za alatke i slicno.

Do danasnjeg dana se u Danskoj zadrzala tradicija ovih basta sa kucicama koje su posebnu popularnost dobile zadnjih godina narocito medju mladima. Popularnost im je rasla zajedno sa fokusom na zdrav zivot i povratak prirodi kao i vlastiti uzgoj zdrave hrane tako da se u mnogim gradovima ceka na red za pravo na zakup. Mnoga pravila su ostala ista, pa i danas u mnogim naseljima vrijedi pravilo da se na parceli mora saditi povrce. Pored toga postoji niz drugih pravila koja se moraju postovati od velicine i visine kucice, visine zivice, udaljenosti stabala od ulice, materijala kojim gradite i svega ostalog.

Razlicito je za koju namjenu ljudi koriste svoje parcele. Mnogi se vrijedno posvete radu, uzgoju povrca, cvijecu, ponegdje cak i pcelarstvu. Drugi u bastu navracaju ponekad na kraci odmor u toku ljetnih dana i uzgajaju samo ono sto ne zahtijeva preveliku paznju. Ipak, postoji obaveza odrzavanja parcele koje ne smiju izgledati zapusteno. Zapustene parcele bivaju oduzete ili vlasnici dobijaju opomene i novcanu kaznu. U svakom naselju se svake godine bira i najljepsa basta, a biraju je stanovnici drugog naselja sa podrucja grada.

Ova naselja su cesto i mjesta gdje ljudi navracaju u setnju i uzivaju u pogledu na idilicne kucice i kreativne baste sa mnostvom inspirativnih i sarmantnih detalja.

Na fotografijama je pretpostavljate moja basta koja se nalazi u malom naselju od ukupno 60 parcela. Oni koji redovno citaju blog se sigurno sjecaju gotovo prazne parcele na kojoj smo izgradili kucicu od drveta, a koja je u pocetku bila plave boje.

Samo naselje je smjesteno nedaleko od centra grada i prava je oaza mira okruzena zelenilom i drvecem. U naselju su i zajednicke prostorije u kojima se odrzavaju sastanci, druzenja ili proslave, postoji rukovodstvo naselja koje se bira svake druge godine, sve odluke se donose zajednickim glasanjem. Svaka basta ima vodu, a uvodjenje elektricne energije je po vlastitoj zelji.

Postoje i neki zajednicki poslovi unutar naselja kao sto su uredjenje puta, parkinga ili povrsina okolo zajednickih prostorija, a za to su odredjeni radni dani po svakom vlasniku. Oni koji svoj dio nisu u stanju odraditi mogu rad novcano nadoknaditi.

Danas je u Danskoj vise od 60 000 ovakvih malih posjeda na kojima ljudi provode slobodno vrijeme ili zive od 1. aprila do 1. oktobra, dok je u zimskim mjesecima na njima zabranjen duzi boravak i spavanje.

Pridruži se raspravi

1 komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *