“Za mnoge od nas dan pocinje jutarnjom kafom, a zavrsava vecernjim grickalicama ili kasnom vecerom 14 ili 15 sati kasnije. Ogranicenje unosenja hrane na takozvani prozor 10 sati dnevno, dovelo bi do boljeg ukupnog zdravlja ljudi, a period posta bi sprijecio prekomjerno debljanje i dijabetes”, kaze Satchidananda Panda, naucnik instituta Salk (Salks Regulatory Biology Laboratory), ciji je tim radio mnoga istrazivanja na misevima o tome da li vrsta hrane ili poremecaji bioloskog ritma uticu na debljinu i bolesti izazvane debljinom.

Kako su jele dvije grupe miseva?

Misevi su podijeljeni u grupe, jedna grupa je jela kad su htjeli, a drugoj je hrana bila ogranicena na 8 sati u toku noci ( misevi su nocne zivotinje), ostatak svih 16 sati su postili, a nakon stotinu dana eksperimenta je druga grupa imala 28 % nizu tezinu od prve. Misevi prve grupe su pokazivali i znakove nekih oboljenja kao povisen secer i holesterol.

Ovaj tim naucnika naglasava da su mnogi izumi vazni za zdravlje covjeka isprobani prvo na misevima, te da ce to, nadaju se, vaziti i za rezultate ovog istrazivanja kada budu doneseni zakljuci nakon ispitivanja na ljudima.

Da li i mi kao misevi mozemo biti zdraviji posteci 16 sati u toku 24 sata?

Šta je 10 sati-prozor?

Vecina ljudi ima jedan ili vise defektnih gena koji su uzrocnici bolesti, ali dobar i umjeren stil zivota moze sprijeciti njihov uticaj i biti put za duzi i zdraviji zivot.

Jednostavni zivotni stil i ogranicenje unosenja hrane u periodu od 10 sati tokom dana mogao bi dovesti do ravnoteze u organizmu i poboljsanja ukupnog zdravstvenog stanja covjeka.

Svoj prozor mozemo napraviti sami u zavisnosti sa nasim navikama, pa tako recimo sva tri dnevna obroka mozemo smjestiti izmedju 8 ujutro i 18 popodne, a period posta je do 8 sati ujutro sljedeceg dana.

Prozor moze biti i manji od 10 sati, recimo 8 sati, u zavisnosti od nase spremnosti, volje, potrebe za skidanjem masnih naslaga i slicno.

Bolesnim osobama koje uzimaju lijekove se ne preporucuje sprovodjenje posta bez razgovora sa lijecnikom.

Prvi obrok ili pocetak prozora ne bi trebao biti kasno, jer su geni za probavu aktivniji ranije u toku dana, a oni za obnavljanje nocu.

Isto tako ne znaci da mozemo ocekivati velike rezultate ako u prozoru od 10 sati jedemo nezdravu hranu i sve sto nam padne na um.

Trenutno se vrse istrazivanja o tome kako sprijeciti neke bolesti unosenjem hrane u toku 8-10 sati i radi se na tome da se ovom istrazivanju prikljuci sto veci broj ljudi sirom svijeta koji ce putem app-a ucestvovati i dobiti savjete kako da sprovode ovu jednostavnu metodu ishrane. Na ovaj nacin se sakuplja mnostvo podataka hiljada ljudi koji ucestvuju u istrazivanju o djelovanju “jedi-posti” metode na zdravlje.

Starenje i bioloski ritam

Kako starimo, slabi i nas biolski dnevni ritam koji podrzava ispravno funkcionisanje naseg organizma, pa se tako povecava i rizik za nastajanje nekih bolesti kao bolesti metabolizma, bolesti srca, karcinom, demencija i ostalo. Starenjem se snizava nivo autofagije.

Nemoguce je zivjeti vjecno, ne zelimo ni zivjeti dugo, a biti bolesni deset ili petnaest zadnjih godina zivota, ali je dobra novost da bi jednostavni zivotni stil i ogranicenje unosenja hrane u periodu od 10 sati tokom dana moglo dovesti do stimulisanja autofagije i poboljsanja stanja organizma kao i kvaliteta zivota.

Autofagija, naš sistem za reciklažu

Yoshinori Ohsumi, japanski profesor koji se bavi istrazivanjem celija je dobitnik Nobelove nagrade iz oblasti medicine 2016. godine za svoju specijalnost proces autofagije, unutarcelijskog sistema za reciklazu ili samoprozdiranja.

Rijec autofagija dolazi od grckih rijeci autós (sam) i phagéin (jesti) ili jesti sam sebe, a jednostavno receno, celije se rjesavaju svog otpada i nezeljenih dijelova tako sto ih “pojedu”. Autofagija sprecava da zdrave celije razviju bolest, ali nazalost ima i neke suprotne strane.

Ovo otkrice japanskog naucnika Yoshinori Ohsumi je po misljenju mnogih dalo veliki doprinos za bolje razumijevanje istrazivanja bolesti kancera, tipa 2-diabetesa i Parkinsonove bolesti.

Kada organizam ne dobija hranu odredjeni period, energiju dobija “jeduci” pomalo sebe, a celije se pocinju cistiti i rjesavati nezeljenih dijelova i toksicnog otpada.

Sta je vase misljenje o ishrani koja zahtijeva period posta ili gladovanja?

Photo credit 1

Leave a comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *