Svake godine se zbog lose ishrane u svijetu zabiljeze milioni smrtnih slucajeva koji su mogli biti sprijeceni.

Ovih dana su vodeci svjetski mediji objavili clanak alarmantnog naslova da losa ishrana ubija na globalnom planu veci broj ljudi od broja umrlih zbog posljedica izazvanih pusenjem.

11 miliona smrtnih slucajeva u svijetu godisnje 

koji su mogli biti sprijeceni je zastrasujuci podatak do kojeg se doslo u opseznom istrazivanju zasnovanom na podacima iz 195 zemalja u kojima su naucnici pomocu slike o ishrani ljudi u odredjenoj zemlji kao i statistickih podataka o potrosnji i prodaji zivotnih namirnica prema domacinstvima dosli do zakljucaka u kojoj mjeri losa ishrana utice na bolesti srca, dijabetes i neke oblike kancera. Isto tako su racunali koliko se smrtnih slucajeva na svjetskom planu pripisuje pusenju.

Rezultati istrazivanja pokazuju da je losa ishrana najveci faktor rizika smrtnosti u vecini zemalja, tvrdi Ashkan Afshin iz Institute for Health Metrics and Evaluation na University of Washington.

Pogresne navike, nezdrava i neizbalansirana ishrana uzrok je ogromnom broju smrtnih slucajeva vecem od onih izazvanih ostalim rizicima sto trazi hitno reagovanje na poboljsanju navika u ishrani stanovnistva u velikom broju zemalja.

11 miliona smrtnih slucajeva u svijetu godisnje

ne samo zbog previse secera, previse soli i previse mesnih preradjevina nego i zato sto jedemo premalo voca i povrca, integralnih zitarica, orasastih plodova i sjemenki. Jednom rjecju, zbog lose ishrane. Naucnici naglasavaju da se ovdje ne radi samo o prekomjernoj tezini, nego generalno o losem nacinu ishrane. Vecina od ovih 11 miliona su umrli od srcanog udara, mozdanog udara, dijabetesa ili nekog oblika kancera prije nego su napunili 70 godina zivota.

Nezdravo ili ono zdravo koje ne jedemo?

Sustina problema ne mora biti nezdrava hrana, nego sve ono hranljivo i zdravo sto ne jedemo kaze se u raportu, a sam zakljucak je da se vlade mnogih zemalja moraju hitno pozabaviti promoviranjem zdrave ishrane i njenog znacaja, te znacaja voca i povrca, orasastih plodova i slicnih namirnica. Povecanjem unosa zdravih namirnica u ishranu, automatski bi se smanjio unos onih pogresnih.

Iako je nacin ishrane od zemlje do zemlje razlicit, postoji dosta zajednickih razloga kada pricamo o nacinu ishrane medju onima koji su umrli od bolesti zivotnog stila, a to je

  • Zbog previse soli
  • Zbog premalo integralnih zitarica
  • Zbog premalo voca
  • Premalo orasastih plodova, povrca i zitarica, omega-3 i vlakana u ishrani takodje je uzrok velikog broja smrtnih slucajeva.

Ostali faktori rizika su prekomjerno unosenje crvenog mesa i mesnih preradjevina kao i zasladjenih napitaka.

Velike su razlike od zemlje do zemlje za koliko se smrtnih slucajeva krivcem smatra losa ishrana. U zemljama sa mediteranskom ishranom, Spaniji, Francuskoj ili Japanu gdje je ishrana bogata dobrim uljima, ribom i vocem i povrcem najmanje je smrtnih slucajeva izazvanih ishranom.

Sada se ovdje nadovezuje ono vjecno misljenje da je sve zdravo skupo sto nije uvijek tacno. Ima toliko zdrave i ujedno jeftine hrane, toliko povrca koje mozemo veoma lako sami uzgojiti, toliko opalog voca koje treba samo pokupiti. Zasto se uvijek trazi neki razlog koji nimalo ne govori u korist zdrave hrane? Zato sto je cesto lakse kupiti gotovo i nezdravo.

Naci neku umjerenost u ishrani, izbjegavati dzinovske porcije, kasne vecere, unositi sto je moguce vise povrca i voca, jesti sto vise svjezeg, koristiti samo dobru masnocu, orasaste plodove, laneno sjeme, sezam, bobicasto voce i zacine, kretati se ili vjezbati, neki su od dobro provjerenih savjeta za dug i zdrav zivot.

Leave a comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *