Vecina potrosaca nikada ne cita sve ono sto stoji na poledjini ambalaze proizvoda koje kupujemo. To zapravo i nije posebno tesko, potrebno je odvojiti samo koji minut vise u kupovini i za kratko vrijeme citanje deklaracija na proizvodima ce postati svakodnevna navika. Tako cemo se iznenaditi kada procitamo kako secera i soli ima i tamo gdje se najmanje nadamo i koja se sve nezdrava ulja koriste u industriji.

Neki sastojci kao razni E – brojevi ce nam ipak ostati nerazumljivi ma koliko ih citali.

Jedan od njih je i E 120 koji se koristi za bojenje namirnica i nekih kozmetickih proizvoda u crveno. Ova crvena boja koja se naziva i karmin dobija se od stitne usi kochenille koja zivi u Juznoj Americi na odredjenim vrstama kaktusa, a koju su otkrili i cijenili jos spanski osvajaci.

Susenjem i drobljenjem njenog oklopa u prah dobija se ova jarko crvena boja koja se koristi za bojenje crvenih bombona, nekih jogurta, salama, keksa, zelatina, ruzeva za usne, rumenila, vunice za strikanje i mnogih drugih proizvoda.

Pocetkom 15. vijeka su dobrostojeci Evropljani isli u odjeci koja je bojena ovom karmin bojom, a najpoznatiji su karmin crveni kaputi engleske vojske koji su ovom bojom bojeni 200 godina. Tekstil se u danasnjoj industriji boji uglavnom jeftinijim sintetickim bojama, ali je karmin boja i danas prisutna u recimo skupljoj odjeci.

Neke osobe mogu biti alergicne na ovu boju sto se manifestuje u obliku otoka, osipa i problema sa disanjem.

E 120 se nalazi na listi stvari koje se ne preporucuju vegeterijancima, veganima i osobama koje iz bilo kojih razloga ne jedu meso.

Photo credit 1

Jedan komentar na “Štitna uš boji našu hranu u crveno”

  1. Imala sam druga u Gimnaziji koji kad je procitao kako se pravi ruz prokomentarisao glasno: “fuj sta vi devojke stavljate na usne”. A drugarica mu dobaci kao iz topa: “pa vi momci sve to pojedete”. Posle su se njih dvoje zabavljali pa i vencali i danas su zajedno i zive u Sloveniji. Pomogle im biljne vasi

Komentari su onemogućeni.