20141201-130341-2-1000x667we

Svako deseto dijete rodjeno vjestackom oplodnjom u Danskoj rodjeno je od majke bez partnera i ova pojava je iz godine u godinu sve prisutnija. Tako je u 2014. godini rodjeno 478 djece koja ce imati samo ime majke na rodnom listu. Inace Danska zauzima prvo mjesto u svijetu po ukupnom broju trudnoca za koje su zene morale traziti pomoc na klinikama. 

Zene koje biraju da same, bez partnera uz pomoc u klinikama dobiju djecu su uglavnom zene ciji je bioloski sat poceo otkucavati i zele da se ostvare kao majke na sta imaju i pravo prije nego bude kasno.  Mnoge od njih nemaju planove da djecu odgajaju potpuno same i nadaju se da ce jednom stvoriti porodicu i da ce njihov buduci partner prihvatiti dijete kao i njih same. Ispitivanja pokazuju da su to zene iz svih slojeva drustva i ovu odluku su donosile nakon dugih i temeljnih razmisljanja.

U drzavi kao sto je Danska zene dobijaju i ekonomsku pomoc da bi ostvarile svoj san da dobiju dijete, a ni sve prakticne stvari oko svakodnevnih problema ne plase ove danske zene i iako je danas sve lakse u odnosu na ranije imati dijete kao “solo-majka” kako ih cesto nazivaju, sam izbor je tezak i postoji vjecna dilema sta ce za dijete znaciti ovaj svjesni odabir da nemaju oca kao i kakav ce uticaj na dijete imati drugaciji oblik porodice u kojoj ce se odgajati.

Statisticki gledano zene koje traze pomoc na klinikama u Danskoj su u prosjeku 39 godina i iako dolaze iz razliciih slojeva drustva, sve su obrazovane, situirane, imaju posao, karijeru i slicno.

Kao sto usvojena djeca jednom u zivotu dostignu taj momenat kada pozele da se susretnu sa bioloskim roditeljima ili saznaju vise o njima, tako bi, smatraju psiholozi, trebalo ostaviti mogucnost da i ova djeca nekada u zivotu mogu saznati ko je njihov otac, a ne da se to radi anonimno. Trenutno majke imaju obe opcije, gdje mogu znati podatke ili ne, ali se govori o zabrani anonimnih donacija kao sto je to zabranjeno u Svedskoj.

Podijeljena su misljenja o ovoj pojavi, mnogi misle da je odrastanje bez oca steta za djecu, a jedna od mnogih majki koje su intervjuisali o ovoj temi i koje su sve odabrala da postanu majke na ovaj nacin napisala je u jednom razgovoru da nije steta za njeno dijete, ne vise nego za neko drugo koje otac nije prihvatio. Njeno dijete nije od nikoga odbaceno, nego s ljubavlju izabrano od nje.

Sta vi mislite?

Photo kredit 1

3 odgovora na “Zasto se Dankinje odlucuju da budu “solo-majke””

  1. Pokusavam da se stavim u njihovu situaciju…Zele da postanu majke, sigurnost (bilo koje vrste imaju)…zasto da ne? Naravno da je pozeljno dadjeca imaju i (pozitivnu ulogu) oca, ali uticaj drugih muskih osoba isto moze biti znacajan u razvoju djece .

  2. Djecu je veoma tesko odgajati i kad imaju oba roditelja a ne kad imaju samo jednoga. Mi smo bas nocas imali malu zurku sa nosenjem do ranih jutarnjih sati 🙂 tako da ne mogu sebe da zamislim da sama ogdgajam djecu. S druge strane imam u siroj porodici par rodjaka koje se nisu udavale i nisu dobile djecu i znam da su mnogo propustile u zivotu zbog toga. Radost koju donose djeca ne moze da se mjeri ni sa cim drugim. Predpostavljam da solo majke imaju pomoc od strane svoje porodice pa da ipak uspiju da se organizuju oko svega.

Komentari su onemogućeni.