Svajcarska Kancelarija za ekonomske zalihe nakon vise decenija predlozila je da od 2020. godine ne bude vise obavezno cuvati kafu u robnim rezervama ove zemlje.
Konacna promjena zakona se ocekuje krajem ove godine. Danas prema zakonu obavezu cuvanja kafe ima 15 velikih kompanija koje se inace bave uvozom kafe, a robna rezerva iznosi 15 tona sto se smatra da je potrebna kolicina stanovnistva Svajcarske za tri mjeseca. Vecina ovih kompanija zeli i dalje isporucivati kafu u skladista robnih rezervi.
Zašto ova odluka?
Obrazlozenje za donosenje ove odluke je da kafa gledajuci sa fizioloskog aspekta ne obezbjedjuje neophodne nutritivne vrijednosti. Kafa takodje nije prijeko potrebna za zivot i ne sadrzi kalorije.
Robne zalihe Svajcarske su izmedju ostalog riza, secer, stocna hrana, a osnovane su izmedju dva rata u slucaju ratova, prirodnih katastrofa ili epidemija bolesti.
Svajcarci su inace veliki ljubitelji kafe i trose oko 9 kilograma po glavi stanovnika godisnje sto je dosta velika potrosnja u odnosu na Engleze koji trose 3, 3 kg po stanovniku godisnje.
Zato je pitanje sta o ovome misle Svajcarci. Ili i svi mi ostali. Kafu pijemo ujutro, na sastancima, poslije podne, poslije rucka, uz razgovor, na festama i za mnoge od nas je nezamislivo zapoceti radni dan ili pauzu u toku radnog vremena bez solje kafe.
Veliki broj ljudi jednostavno ne moze bez jutarnje kafe i cesto cujemo pricu o glavobolji kada se preskoci ova jutarnja doza.
Oni koji piju kafu znaju o cemu se radi, oni koji ne piju obicno ne vjeruju u to.
Manjak kafe – glavobolja ili kofeinska apstinencija
Glavobolja izazvana manjkom kafe u jutarnjim satima je poznati fenomen nazvan i kofeinska apstinencija. Pojava nastaje kod osoba koje redovno konzumiraju kafu i odjednom je prestanu uzimati.
Simptomi obicno nastaju nekoliko sati nakon sto se preskoci uobicajena jutarnja kafa, a ako se i dalje ne popije kafa, najjaci simptomi se mogu pojaviti nakon 20 – 48 sati. Objasnjenje je jednostavno – organizmu nedostaje uobicajeni kofein. Organizam naviknut na kofein reaguje ako ga odjednom ne dobije. Kao i sve ostalo i ovdje ima izuzetaka, te ima ljudi koji ne dobijaju nikakve simptome. O glavobolji koja je posljedica manjka kofeina radjena su mnoga naucna istrazivanja.
Za one koji razmisljaju prestati piti kafu dobar savjet je da kafu smanjuju postepeno i na taj nacin izbjegnu glavobolje.
Legenda o kafi
Kafa potice iz Etiopije, a svi znamo legendu o kozama u provinciji zvanoj Kaffa koje su voljele grickati bobice sa drveca koje je ovdje raslo i cobaninu koji je primjecivao kako bi koze nakon toga bile zivahne, te odnio bobice u obliznji samostan gdje su ubrzo poceli kuhati opojni napitak. Odatle su se napitak i prica o njegovom cudesnom djelovanju sirili u druge samostane i iako je bilo zabranjeno nositi zrna kafe iz zemlje, kafa je dospjela do Mekke putem vjerskih putovanja.
Kafa je i jedna od najjacih trgovackih roba u svijetu. Prva kuca kafe je osnovana 1470. godine u svetom gradu Mekka i od tada se kafa pocela siriti cijelim svijetom.
U Evropu je stizala postepeno, prvo su je u juzne dijelove dovezli mletacki trgovci, a pocetkom 17. vijeka pocela se siriti Evropom. Cijena joj je bila visoka i bila je prestizni napitak u kojem su mogli uzivati samo najbogatiji. Pocetkom 20. vijeka pocela je bivati pristupacna i evropskoj radnickoj klasi.