Djelic danske kulture – Kutije sa uzinom

DSCN9236

Kada govorimo o danskoj kulturi, ne mozemo da ne pomenemo obicaje vezane za uzinu u skolama i na radnim mjestima. To je nesto sto se,  kada se zivi ovdje, prihvati kao dobra navika. Danska je zemlja visokog standarda, a time i visokih cijena. Cijene po restoranima i ostalim ugostiteljskim objektima su jako visoke i oni koji svakodnevno jedu vani na pauzama moraju izdvojiti dosta novca za to. Daleko je jeftinije nositi hranu od kuce sto mnogi i rade.

Na svim radnim mjestima postoji frizider za ostavljanje hrane koju ste donijeli sa sobom, a iako neka radna mjesta imaju kantine, mnogi se odlucuju za ovu verziju.

DSCN9234

Uzina ili tzv. madpakke se obicno slozi navece, a ujutro je samo potrebno sjetiti se ponijeti ga sa sobom. Kutijice za nosenje hrane su metalne ili plasticne u ranim bojama, a za djecu sa njihovim omiljenim junacima.

Osnovne skole uglavnom nemaju hranu za djecu osim mlijeka, tako da vecina roditelja pravi hranu za djecu i pakuje u male plasticne kutije. Hrana se podijeli masnim papirom, jer u Danskoj klasicni sendvic nije poklopljen. Tradicionalno ova kutija sadrzi razeni kruh sa sirom, salamom ili namazan pastetom. Na pastetu obicno stavljaju krastavac ili ciklu, u kutiju dodaju kuhano jaje, paradajz, mrkvu, malo grozdjica, jabuku i slicno.

Posljednjih godina se sadrzaj tih kutija za djecu uveliko kritikovao i raspravljalo se koliko je zdrav, pogotovo ako se u kutijama nadje namazana nutela. U nekim skolama postoje i pravila da djeca ne donose za uzinu slatkise.

Odrasli u svoje kutije stavljaju sve sto im padne na pamet, od hladnih pizza ostatatka, ribe iz konzerve, pasta- salate, hladnog kuhanog krompira i slicno. Uz kutiju sa uzinom poneko nosi i svoju termos-bocu sa kavom.

eco-lunch-box

Fokusom na sadrzaj kutija za uzinu pojavio se i veliki broj clanaka i savjeta kako spakovati zdravu uzinu i od kojih namirnica se osjecamo duze sitiji. Isto tako pojavljuju se kutije novog dizajna i pravljene od materijala koji su bolji za zdravlje. Neke kutije imaju i ugradjen element za hladjenje koji zamrznut cuva duze ispravnost hrane.

DSC_0098

DSCN9249

Kada uzinu prave jedno drugom ponekad mnogi ubace malo iznenadjenje kao komadic cokolade ili ceduljicu sa porukom. Sto je sadrzaj kutije zanimljiviji, to ce ga djeca radje pojesti. Ako je sadrzaj kutije isti ili slican, veca je mogucnost da dosadi. Zato se u veliku kutiju moze dodati par manjih sa isjeckanim vocem, grozdjicama, ljesnjacima i slicno.

front-madpakke

Kutije sa uzinom su nesto sa cime Danci odrastaju i slobodno se moze reci da cine dio danske kulture.

Photo kredit 3, 6

8 odgovora na “Djelic danske kulture – Kutije sa uzinom”

  1. Meni je ideja odlična, u Hrvatskoj je to još dosta daleko od realizacije, ali ajde, djeca u školama ovdje imaju topli obrok. Meni je ovo idealno za faks 🙂

  2. Ni kod nas djeca u skoli nemaju hranu ali nemamo ni naviku da im se salje neka ovakva uzina vec obicno neki stapici ili keksic, kroasan jer se podrazumijeva da ce onaj zdraviji obrok dobiti kuci mada to postaje sve teze izvodljivo. Kod nas je radno vrijeme do prije 15 godina bilo do 3 tako da su svi stizali na vrijeme kuci a sad radimo do 4 ili 5 tako da se rucak sprema i jede kad dodjemo kuci a to nekad bude vise vecera nego rucak ali jos uvijek se skoro svi drze pravila da se taj glavni obrok jede kuci a ne na poslu. Ja na pr na posao nosim vockice i to mi je da preguram do rucka a cerkica za sad ide u privatni produzeni gdje imaju neki rucak ali to ce bit ove godine i mozda sledece a onda sa na pr 8 godina ce ici pravo u skolu i iz skole kuci bez ikakvog toplog obroka dok mi ne dodjemo sa posla tako da bi mi ovakva uzina u kutiji bila idealna ali sumnjam da ce ona htjeti da nosi nesto takvo jer to kod nas jos nikeo ne radi.

  3. Bilo bi super kad bi ovako nesto kod nase dece upalilo.. O tome se prvo trebaju edukovati roditelji, da ne daju deci novac za kupovinu kifli, pizza, sendvica i raznih cudesa, pa onda skole koje ce izbaciti pekare i trafike iz skolskih dvorista. 🙂

  4. Jako zanimljiv post i baš mi je drago da si nam napisala malo o ovome. Mi u firmi imamo kantinu, ali je isto tako sve više onih koji svoju užinu nose od kuće u kutijama, a i ja sam sve češće među njima. Primjetila sma da nam je svima zanimljivo kada sjednemo zajedno i svatko otvori svoju kutiju , a u nekoj od njih je ideja za slijedeću užinu. U mojoj je uz nešto konkretnije obavezno i voće koje tako dobro dođe kao osvježavajući međuobrok. Nadam se da će i kod nas kutije sa užinom postati popularnije.

  5. ovdje u americi je veliki problem prehrane u skolama.. ja takodjer na posao nosim hranu (ne doduse u takvim kutijicama).. ako nosim corbicu onda je u staklenoj zdjelici (ne volim plastiku, ali to je neka sasvim druga tema).. a i odvikla sam se kupovine hrane i grickalica vani.. radim u bronxu i izbor svjezih i zdravih proizvoda je zbilja mali, tako da mi je najbolja opcija ponjeti od kuce..
    svidja mi se taj danski obicaj =)

  6. Jednom sam gledala na Tv-u, mislim da je Britanija u pitanju, kako su decu iz 1-2 razreda ispitivali šta najviše vole za užinu. I jedna je rekla sendvič sa humusom:):) Valjda ću jednom deočekati takav odgovor i kod nas:):):)
    Kod nas se deca u školama baš loše hrane. A oko škole uvek bude milion fast food smeća pa kad i imaju spakovano nešto zdravo, oni pojedu picu:(
    Treba da se ugledamo na Dance!

  7. Nisam imala pojma da djeca u Danskoj ne dobijaju obrok u skoli… Ja u 99% slucajeva nosim hranu sa sobom na posao, gdje pored frizidera imamo i mikrovalne, tako da je mozemo podgrijati, ako treba. Inace za svaku mini puzu imam po jednu vocku ili neku vrstu zdravih grickalica( sjemenke, orahe, suhe borovnice, pistacije i slicno). Jesti vani je dosta skupo i ovdje u Svedskoj i to sebi priustim par puta mjesecno, obicno uz prijatno drustvo neke kolegice, prijateljice ili moje drage kcerke.

  8. Imam više vrsta kutija za užinu, jer moja ćerka spada u grupu onih koji užinu nebi kupili ni za živu glavu!
    Meni je drago zbog toga i mogu reći da sam, u tom delu, uspela sa vaspitanjem. Zaista to mislim. Kad vidim šta neka deca jedu, zaključim da do 2 po podne, dok ne dožu kući, oni žive na otrovima. Ako se tome doda navika da mnogi ne doručkuju pre polaska u školu, ne mou a da se ne zapitam, šta im roditelji rade i o čemu misle?

Komentari su onemogućeni.