Balsamico – od predjela do deserta

Za balsamico, gusti, aromaticni i neizostavni dodatak jelima, zna se jako dugo. Jos u 1861. godini recepturu za proizvodnju je izumio Francesco Aggazzotti u Modeni u Italiji gdje se i do danas proizvodi.

Balsamico se pravi od grozdjanog mosta, a u zavisnosti od vrste grozdja razlikujemo crveni i bijeli balsamico. Grozdjani most se cuva u drevnim bacvama, najcesce pravljenim od tresnjinog ili kestenovog drveta, izmedju 12 i 25 godina, naravno za najfinije i najskuplje vrste.

U vecini supermarketa kupujemo one vrste koje nisu odlezale dovoljno vremena, a koliko je vremena balsamico odlezao u drvenim bacvama, mozemo otprilike zakljuciti i po cijeni. Neki distributeri balsamica u Danskoj su ga oznacili listicima na etiketama, od jednog do cetiri, te je lakse pronaci odgovarajuce u zavisnosti za sta ce biti koristen.

Balsamico se koristi gotovo za sve, od predjela do deserta. Carpaccio ili parma sunka s malo parmesan sira i rucolla salatom, a sve pokapano s malo maslinovog ulja i kojom kapljicom balsamica moze biti lako i jednostavno predjelo, koje vas nece ostaviti ravnodusnima.

Bezbroj je recepata za jela od mesa, ribe, divljaci i povrca, umaka i ostalog u koja se dodaje balsamico, a naravno i salate, kojima ne samo da daje okus nego i jako dekorativno izgleda na zelenim listovima. Izvrsno se slaze u kombinaciji sa maslinovim uljem i medom. Naravno, dodaje se i desertima kao vocu, sladoledu od vanilije i slicno.

Ukuhani balsamico

Za deserte se obicno koristi ukuhani balsamico, kojeg mozete kupiti gotovog, ali i napraviti sami. Ukuhani balsamico dobije se kuhanjem balsamica na laganoj temperaturi sa malo smedjeg secera dok ne ukuha do pola i postane gust. Ukuhani balsamico ce poboljsati ukus ne samo desertima, nego i slanim jelima, a pored ovog crvenog nalazimo i bijeli.

Balsamico je neizostavan u mojoj kuhinji. Volite li vi balsamico?