Nekada davno, prije vremena frizidera i zamrzivaca, rabarbara se puno vise koristila, jedno vrijeme je gotovo nestala, da bi danas bila ponovo popularna za pripremanje slatkih umaka, marmelada, kolaca i slatkih pita. Rabarbara se moze razviti iz sjemena, ali ako je neko uzgaja sigurno ce rado odvojiti dio, jer ova snazna i krupna biljka raste i siri se sama iz godine u godinu, tako da zauzima veliki dio baste. U junu je spremna za branje, sredinom ljeta se pauzira, a brati se moze ponovo krajem ljeta. Moze se isjeci na komadice i zamrznuti, ali je odlicna i u marmeladama zajedno sa jagodama koje upotpunjuju kiselkasti okus rabarbare. Najbolje je zamrznuti rabarbaru koja dospijeva pocetkom jeseni. Posto je snazna i otporna, rabarbara dobro uspijeva i u krajevima sa hladnijom klimom, zbog cega je vjerovatno i ima puno u Skandinaviji. Postoji vise sorti rabarbare, od tanjih i crvenijih do debljih i svijetlijih. Poznata sorta je champagne rabarbara svijetlih, debelih stabljika koja je posebno popularna u Engleskoj, Njemackoj i Holandiji i gdje se moze naci na trzistu vec u rano proljece. Rabarbara potice zapravo iz Kine gdje su je koristili i kao lijek. Iako se vise koristi za pripremanje slatkih jela, rabarbara je povrce i moze se koristiti i za pripremanje slanih jela. Odlicno se slaze sa piletinom.
Ovu rabarbaru sa fotografija je uzgojila Sarah koja ima bastu blizu nas, a zavrsila je u kolacu {Pogledaj recept OVDJE}.
Volite li rabarbaru?
Dugo vec znam za rabarbaru, ali sam je tek prosle godine isprobala. Sasvim zanimljivog ukusa je i daje divnu boju desertima. Preostaje da je isprobam i u slanim jelima.
Ove godine sam prvi put pripremala kolač od nje i meni se svidio, kiselkast i fin. Na jesen ću dobiti rasad i nadam se na proljeće i iz svog vrta …