Ovih dana se ponovo jako mnogo govori o napitcima za podizanje energije, naravno i ovoga puta o negativnom djelovanju na organizam posebno kada se radi o djeci i mladima. Nakon sto je 2009. godine skinuta zabrana za prodaju energetskih napitaka, potrosnja energetskih napitaka se uvecava iz godine u godinu, a primjeceno je da ih kupuju i djeca cak u uzrastu 4. i 5. razreda osnovne skole. Energetski napitci su sasvim nepotreban produkat opasan po zdravlje narocito ako se konzumira u velikim kolicinama. Poznato je da energetski napitci sadrze kofein i uticu na povecanje krvnog pritiska i puls i zato mogu biti opasni za osobe koje ne poznaju svoj krvni pritisak. Pored toga energetski napitci izazivaju nemir, strah, nervozu, glavobolju, a kod najmladjih i bolove u stomaku poremecaje probave.
U jednoj danskoj skoli su primjetili da su djeca u kiosku u blizini skole kupovala energetske napitke ujutro da bi se razbudili nakon cega je rukovodstvo skole zabranilo unosenje napitaka u skolu, a ujedno upozorio i roditelje na sta djeca trose dzeparac. Nakon toga je primjer slijedio veci broj skola, ali problem je daleko od rijesenja. Energetski napitci se cesto u trgovinama nalaze na policama sa ostalim sokovima, a upozorenje o stetnosti je gotovo nevidljivo na sarenoj ambalazi. Eksperti za zdravlje se zalazu da se na ambalazi stampaju upozorenja velikim slovima kao na kutijama cigareta, a da se za kupovinu mora pokazati legitimacija kao za kupovinu alkohola.
Nedavni i najnoviji slucaj u Norveskoj pokrenuo je ponovne rasprave o rjesavanju problema energetskih napitaka nakon sto je cetrnaestogodisnji djecak u toku takmicenja u igranju kompjuterskih igrica popio veliku kolicinu energetskog napitka prilikom cega je doslo do zastoja u radu bubrega, a na kraju i kome. Nakon duzeg lijecenja, nadaju se da ce ovaj djecak sasvim oporaviti, a njegov pritisak je i dalje visok da je prinudjen dobijati lijekove za snizenje pritiska.
Da li je to bila reakcija na kofein ili aspartam umjetni zasladjivac koga nazivaju tihim ubojicom i koji se dodaje u veliki broj zvakacih guma, light sokova, bombona bez secera, instant kava, a cak i vitaminskih tableta jos nije utvrdjeno.
Prisutnost ovakvih pica na policama supermarketa ja samo dokaz da postoji mnogo stetnih sastojaka u kupovnim namirnicama; poznato je da su opasni, pa se ipak jos uvijek kupuju. Koliko toga kupimo a da nismo ni svjesni da sadrzi stetne sastojke?! Moje pravilo – cim sadrzi rijeci koje ‘nisu normalne’ (svakidasnje) NE KUPUJEM!