Zivot mladih u Danskoj

Vremenom sam pominjala mnoge pojave i obicaje u Danskoj, a ovoga puta cu vam ispricati nesto vise o zivotu mladih. Djeca se u Danskoj najcesce uce samostalnosti od malih nogu tako da ucestvuju u kucanskim poslovima, ponekad dobijaju i male obaveze za koje dobijaju isto tako mali dzeparac, tako da se od malih nogu uce da cijene novac i znaju da do novca nije lako doci niti da pada s neba.

Procitaj takodje Dvadeset godina zivljenja na danski nacin

Od navrsene 13. godine djeca u Danskoj mogu traziti male poslove i zaraditi odredjenu svotu novca godisnje na koju ne moraju placati porez. Obicno rade nekoliko sati u toku sedmice i koji sat vise vikendom. Iako ce neko pomisliti da je to prerano, u praksi se pokazuje kao dobra prilika da se djeca uce samostalnosti, sticu radne navike i raznorazna iskustva koja im samo mogu pomoci u kasnijem zivotu. Ti poslovi su prilagodjeni njihovim godinama, a uglavnom su to dijeljenje reklama po kucama, pomocni poslovi u trgovinama, buticima, rad u pozivnim centrima na telfonskoj prodaji i slicno. U svakoj bransi postoje i starosne granice, tako u trgovinama na kasi mogu sjediti tek kad su napunili 16 godina i slicno. Na nekim poslovima gdje su u dodiru s novcem moraju biti i stariji i obavezno su tu prisutni i odrasli radnici. Jako su strogi zakoni oko zaposlajvanja djece gdje se mora paziti da nisu u dodiru sa opasnim masinama ili da ne dizu tesko.

Veliki procenat mladih radi na taj nacin i rano krene zaradjivati svoj dzeparac, a rade djeca iz svih drustvenih slojeva, bez obzira na to koliko roditelju zaradjuju i cime se bave.

Skoro svi srednjoskolci rade poslije podne nakon sto izadju iz skole, vikendima i u toku raspusta. Nakon sto zavrse srednju skolu, cesta je pojava da uzimaju slobodno godinu dana, rade sve poslove do kojih mogu doci. Iskustva sa svih tih malih poslova kasnije im mogu dobro doci na CV-u prilkom trazenja posla.

Jedna od negativnih strana ranog zaposljavanja i zaradjivanja novca je da se odredjeni broj mladih ne odluci na nastavak skolovanja nakon srednje skole, jer se boje da ce im stipendija biti malo za zivot, a zbog obaveza na fakultetu nece imati vremena da rade. Naravno, oni koji zele da uce mogu sve obaveze uskladiti.

Radeci zarade novac kako bi se prije odselili od kuce, jer se inace jako rano osamostaljuju i odsele od kuce u odnosu na mlade u drugim zemljama. Tu su zapravo na prvom mjestu u EU.

Zasto se mladi Danci sele rano od kuce?

Samo trecina mladih izmedju 18 i 24 godine u Danskoj zivi jos sa roditeljima dok recimo na Malti 95 % mladih u istim godinama zivi kod kuce. Statistika kaze da u dobi izmedju 25. i 34. godine samo ispod 2 % mladih zivi jos kod roditelja, a radi usporedbe u Sloveniji je taj broj 49 %. 

Vec sam ranije govorila o tome da svi mladi nakon navrsene 18. godine u toku skolovanja dobijaju nepovratnu stipendiju svakog 1. u mjesecu o cemu mozete procitati ovdje. Kada se odsele od kuce ta stipendija je visa nego kad zive kod roditelja, a vise ne zavisi od primanja roditelja. Pored toga kako sam vec rekla, imaju priliku da se rano zaposle i zarade jos jednu svotu pored toga. Sve to im daje garanciju da ce moci zivjeti sami i imati svoju slobodu.

Nije rijetka pojava da nakon 18. godine ako jos zive kod kuce, dobijaju stipendiju, a i rade, daju roditeljima odredjenu svotu novca za hranu i kucanske potrepstine. Ponekad roditelji, ako im novac nije neophodan, ostavljaju taj novac na stranu i daju ga djeci kad se odsele.

Cesto dijele stan sa prijateljima ili djevojke i momci iznajmljuju stan zajedno i dijele obaveze.

Ako djeca nemaju dovoljno novca oko preseljenja cesto im roditelji pomognu ili posude novac, koji uredno vracaju. Mala zanimljivost je da im u vrijeme darivanja i poklona ponekad oduzmu od duga odredjenu sumu u visini cijene poklona koju ne moraju vracati i na taj nacin im smanje dug. Neko ce reci smijesno ili cudno, ali vise je prakticno i poucno. Zato vjerovatno cijene novac.

Photo credit 2