Biljka stevia raste u Brazilu, Argentini i Paragvaju, a listovi su joj deset do petnaest puta sladji od obicnog secera. Sama biljka nije dozvoljena kao prehrambena namirnica u EU, jer ne postoji dovoljno strucne dokumentacije o sigurnosti koristenja ove biljke.
Zauzvrat dozvoljeno je koristenje zasladjivaca steviolglycosida koji se hemijskim putem dobija iz biljke stevia i koji je od 2011. godine dozvoljen za upotrebu u EU pod imenom E960. Prodaje se u obliku praha, tecnosti ili u tabletama na isti nacin kako se prodaju i ostali vjestacki zasladjivaci.
Uzgoj biljke stevia u privatne svrhe nije zabranjen i sadnice biljke se mogu kupiti na trzistu. Listovi se tako suse i smrve u prah kojim se sladi kafa ili caj sto znaci da je stevia prah zelene boje. U zemljama u kojima je biljka stevia dozvoljena za prodaju takodje je u obliku zelenog praha. Sve drugo je hemijski proizvedeno.
Oprez pri kupovini proizvoda koji se nazivaju stevia
Na trzistu se nalaze mnogi proizvodi ovog popularnog zasladjivaca, a prilikom kupovine se moraju dobro otvoriti oci. Proizvod sa fotografije se prodaje na skandinavskom trzistu, ali slicni proizvodi se mogu vjerovatno naci i u mnogim drugim zemljama. Iako je deklaracija na danskom jeziku, sastav je razumljiva.
Na fotografiji ispod su dva umjetna zasladjivaca koja stoje jedan pored drugog na polici. Desni se zove Stevia i ime mu je ispisano na licu ambalaze. Ako procitate deklaraciju, vidjecete da se sastoji od 98 % maltrodextrina i 2 % zasladjivaca E 960 dobijenog iz biljke stevia.
Lijevi proizvod se zove drugim imenom, a sastoji se isto tako od 99 % maltrodextrina i zasladjivaca E 955 {sucralosa}.
Cijena im je gotovo ista.
Zasto se desni proizvod ipak zove stevia i time zbunjuje potrosac kada je vecinski sastojak maltrodextrin?
Proizvodjac je toga zapravo svjestan i na racun stevie prodaje jeftiniji zasladjivac. Zato je proizvodu dao ime stevia, jer potrosac dobija utisak da ova biljka ulazi u sastav proizvoda. Pored pogresnog imena tu je i sam zbunjujuci dizajn ambalaze na kojoj je list biljke.
Aspartam, sukralose, neotame i drugi su vjestacki zasladjivaci koji se vec dugo nalaze pod ostrim kritikama, a neke od pojava koje izazivaju kod ljudi su nesanica i glavobolje.
Hvala Gogo. Koja je to neodgovornost. Poslacu prijateljima