U februaru se ne moze previse toga raditi u basti, ali je ipak vrijeme da se pomalo krene planirati, posebno kada odjednom iz promrzle zemlje krenu izbijati prve visibabe i podsjete nas da proljece ipak nije tako daleko. Ono sto prvo mozemo uraditi je stavljanje krompira na klijanje. Ove godine izbor je pao na sortu Ditta, jednu od pet najpopularnijih sorti u Danskoj, duguljasti krompir tanke kore koji ostaje cvrst tokom kuhanja. Kao dobro mjesto za klijanje moze posluziti kartonska ambalaza od jaja u koju se krompir poreda i ceka dok se ne pojave dobre kratke klice nakon cega se moze saditi u zemlju. Krompir se moze staviti na klijanje u dvije etape: jedan krajem februara, a drugi krajem marta, pa ce se od ovog prvog koji se nakon klijanja moze posaditi u plasticne kante imati mladi krompir veoma rano. Klijanje krompira traje od tri do cetiri sedmice, najbolje na svijetlom mjestu sa temperaturom od petnaestak stepeni. Svjetlost ce uticati da krompir dobije zdrave i jake kratke klice, koje su pozeljnije od tankih dugih klica koje se lome prilikom sadjenja. Ako u prostoriji u kojoj krompir klija nema dovoljno vlage u zraku, krompir ce izgledati smeruzano i izgubiti cvrstocu, a to se moze izbjeci laganim povremenim prskanjem vodom.

Procitaj sljedece: Bastanski radovi koje mozes raditi zimi

Kraj februara je vrijeme i za stavljanje sjemena paradajza i cilija u zemlju. Ove godine probacu i prvi put ekolosko sjeme italijanskog San Marzano paradajza koji ce kasnije stajati u stakleniku.

Iako u radnjama sa sjemenima i bastanskim artiklima postoje sva moguca pomagala za sadjenje, neka kuhinjska ambalaza jednako dobro moze posluziti. Takav je slucaj sa kutijicama u kojima kupujemo grozdje koje su zbog poklopca idealan mini plastenik u kojem biljke mogu nicati na prozoru. Jednu takvu iskoristila sam za ekolosku madjarsku ljutu papricicu.

 

Jedan komentar na “U isčekivanju proljeća: Moji prvi baštanski radovi”

Komentari su onemogućeni.