Avokado – lice i naličje

Posljednju godinu dana je bilo gotovo nemoguce zaobici avokado u casopisima, po blogovima, po socijalnim medijima, na jelovnicima kafea sa zdravom hranom i restorana, a recepti sa najneobicnijim nacinima upotrebe avokada su nas obasipali iz dana u dan. U Amsterdamu je otvoren i prvi avokado restoran The avocado show gdje je vlasnik dobio ideju inspirisan svojom vlastitom ishranom punom avokada kao i fotografijama hrane sa avokadom na socijalnim medijima.

Kao i svakom trendu i ovom polako dolazi kraj, pa je nedavno londonski restoran Firedog izbacio sva jela sa avocadom i uveo takozvanu “no avocado’ politiku. Avocado je svakako u prosloj godini bio kult namirnica, ali trenutno je aktuelna jedna druga prica o ovom bez secera vocu divne zelene boje.

Cile je najveci proizvodjac avokada, a vise od 60% ovdje proizvedenog avokada se proizvodi u cilenskoj provinciji Petorca. Za proizvodnju jednog avokada potrebno je oko 70 litara vode, a u ovoj provinciji i 4 puta vise. Voda za navodnjavanje plantaza avokada se koristi i nezakonito, neke rijeke su gotovo presusile, lokalno stanovnistvo nema dovoljno vode i voda im se mora dopremati na kamionima. Prekoraceno je osnovno pravo covjeka da ima vodu, a nedostatak vode utice velikim dijelom i na  mogucnost stanovnistva ove provincije da se bave poljoprivredom za vlastite potrebe. Pojavili su se ozbiljni problemi i konflikti o pravu na vodu u Petorca provinciji gdje dolazi do demonstracija, nasilnickih napada i sporova.

Drugi vec poznati problem je u Meksiku gdje se proizvodi 30 % ukupne svjetske kolicine avokada zbog idealnih klimatskih uslova. Avokado ovdje nazivaju zelenim zlatom zbog visoke cijene na trzistu na koju su se olakomili vlasnici plantaza koji bespravno iskrcuju sume i sade avokado. Iako treba proci sedam godina prije nego se na plantazama pocinje brati plod, cekanje se isplati, jer trziste za avokado raste svakim danom, a jedno od trenutno najvecih je Kina.

Vec desetinama godina avokado je u Danskoj sasvim uobicajena namirnica, cak popularnija od recimo celera, a u zadnjih 10 godina uvoz avokada se povecao za cak cetiti puta. U 2015. godini je u Dansku uvezeno 14 000 tona avokada. Najveci danski trgovacki lanci su shvatili ozbiljno problem manjka vode zbog uzgoja avokada i obustvaljaju uvoz avokada uzgojenog u provinciji Petorca u Cileu. Jedan od velikih problema sa kojima se susrecu je da proizvodjaci avokada iz drugih dijelova Cilea imaju isto tako plantaze i u spornoj provinciji Petorca sto problem ne cini nimalo laksim. Iako veliki evropski trgovacki lanci uticu na proizvodajace, neke stvari nije lako promijeniti, jer su vlasnici dijela plantaza i lokalni politicari usko povezani.

Ukratko o avokadu

Avokado potice iz Srednje Amerike, znalo se za njega jako davno, a Spanci su ga donijeli u Evropu 1601. godine. Danas se uzgaja u mnogo zemalja Spaniji, Keniji, Cileu, Izraelu i sve cesci je gost na jelovnicima sirom svijeta. Avokado je zapravo voce koje se razlikuje od drugih vrsta voca, jer ne sadrzi secer, ali zauzvrat sadrzi dosta zdravih omega-3 kiselina. Dosta je kalorican, ali ga ne treba zbog toga izbjegavati, nego ga, naprotiv, treba jesti u umjerenim kolicinama, prvenstveno zbog toga sto sadrzi i dosta antioksidanata, zbog cega nosi epitet superfood.

Osim toga sto je zdrav, izgleda i jako lijepo iznutra, a zeleno, kremasto meso avokada, osvojice vas okusom, naravno, ako je avokado zreo ili spreman za jesti, kako ga cesto reklamiraju u trgovinama. Nezreo avokado nema okusa, kora nezrelog avokada se dosta sjaji, a pritiskom na vrh ocijenicete da li je zreo. Sto je vrh meksi, to je avokado zreliji. U nekim zemljama postoje naljepnice koje pomazu prilikom odabira avokada, dok se ponegdje avokado moze kupiti i oguljen.